Adolescencija je dinamično razdoblje u kojem mladi prolaze kroz intenzivne fizičke, emocionalne i socijalne promjene. No, razumijevanje tog procesa često je izazovno – kako za roditelje, tako i za stručnjake koji s adolescentima rade.
Edukacija Neki novi adolescenti pruža stručni uvid u razvoj adolescenata i izazove s kojima se suočavaju u suvremenom društvu. Kroz kombinaciju znanstvenih spoznaja i praktičnih strategija, sudionici će steći jasniju sliku o tome kako biološki, psihološki i društveni čimbenici oblikuju ponašanje mladih.
Ova edukacija omogućuje prepoznavanje ključnih promjena i rizika, ali i razvoj komunikacijskih i podržavajućih vještina. Kroz praktične alate i primjere, sudionici će unaprijediti komunikacijske tehnike kako bi adolescentima pružili sigurnu i učinkovitu podršku u izazovima odrastanja.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
120 min
25 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Roditelji djece adolescentske dobi i odgojno-obrazovni stručnjaci koji rade s adolescentima
Adolescencija je razdoblje intenzivnih promjena, a mozak igra ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja, emocija i donošenju odluka. Roditelji se često pitaju zašto tinejdžeri preuzimaju rizike, reagiraju impulzivno i donose odluke koje se odraslima čine nerazumnima. Odgovor leži u specifičnim neurobiološkim procesima koji se odvijaju u mozgu adolescenata.
Znanstvena istraživanja pokazuju da je dopaminski sustav posebno aktivan u adolescenciji. Dopamin je neurotransmiter povezan s osjećajem ugode i nagrade, a kod tinejdžera njegov intenzivan učinak potiče potragu za novim iskustvima i uzbuđenjima.
To objašnjava zašto adolescenti: preuzimaju veće rizike bez jasnog sagledavanja posljedica, više reagiraju na društvene nagrade – mišljenje vršnjaka može imati veći utjecaj od roditeljskih savjeta, donose impulzivne odluke – zbog nerazvijenog prefrontalnog korteksa, teško im je odgoditi trenutnu nagradu za dugoročne koristi.
Komunikacija između odraslih i adolescenata ključna je za izgradnju povjerenja, emocionalne sigurnosti i otpornosti. Poput drevnih plemenskih zajednica, gdje je jezik služio povezivanju i prenošenju vrijednosti, i mi danas moramo naučiti jezik plemena mladih – slušati ih, razumjeti i pružiti podršku bez osude.
Zaštitni komunikacijski obrasci temelje se na empatičnom slušanju, otvorenom dijalogu i podržavajućem tonu koji umjesto kritike nudi rješenja. Baš kao što su u plemenima postojali stariji koji su vodili mlade kroz izazove života, roditelji i stručnjaci danas mogu biti njihovi vodiči, gradeći mostove razumijevanja kroz aktivno slušanje, validaciju osjećaja i jasnu, nenametljivu komunikaciju.
Jedno od najdubljih načela sjevernoameričkih Indijanaca, posebno kod naroda Haudenosaunee (Irokezi), jest pravilo sedam generacija. Ovo filozofsko i etičko načelo naglašava međugeneracijsku odgovornost, odnosno potrebu da svaka odluka koju zajednica donosi uzme u obzir posljedice ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije – točnije sedam njih. Indijanci su vjerovali da svaki pojedinac ima odgovornost prema svojoj zajednici, ali i prema onima koji dolaze nakon njega. Ova ideja temeljila se na poštovanju prirode, održivosti i mudrosti predaka. Kada bi vijeće starješina donosilo odluke o lovu, korištenju resursa, ratovanju ili zakonima zajednice, uvijek bi postavljali pitanje: "Kako će ovo utjecati na našu djecu, unuke i one koji dolaze nakon njih?" Iako je načelo sedam generacija poteklo iz davnih vremena, njegova poruka danas ima posebno snažnu vrijednost kada govorimo o odgoju i obrazovanju djece i mladih. Baš kao što su sjevernoamerički Indijanci donosili odluke imajući na umu posljedice za buduće generacije, i mi bismo trebali razmišljati o tome kako način na koji odgajamo djecu danas utječe ne samo na njih, već i na one koji će doći nakon njih. Svaka generacija nosi naslijeđe prethodne, a vrijednosti, obrasci ponašanja i emocionalne vještine koje usađujemo djeci ne ostaju samo u njihovom životu – one se prenose dalje, oblikujući obitelji, zajednice i društvo budućnosti.
Janina Pavić Jadrić je psihologinja i akreditirana kognitivno-bihevioralna terapeutkinja. Živi i radi u Splitu. Specijalizirana je za rad s mladima, kao i s roditeljima te stručnjacima koji rade s mladima. U fokusu njezinog rada su prevencija i tretman problema mentalnog zdravlja. Janina ima bogato iskustvo u provođenju edukativnih radionica i predavanja čiji je cilj zaštita mentalnog zdravlja mladih. Njezin rad uključuje podučavanje mladih u prevenciji razvoja smetnji mentalnog zdravlja, kao i pružanje terapijske podrške za specifične psihološke poteškoće. Kroz svoje profesionalne napore, Janina je posvećena poticanju empatije i suradnje unutar zajednice.
.png)
.png){kind=small}