Kako uspješno komunicirati i graditi kvalitetne odnose s roditeljima? Kako razumjeti roditelje, njihove potrebe i izazove s kojima se svakodnevno suočavaju odgojitelji? Edukacija „Priče iz šumskog vrtića“ donosi inovativan, kreativan i praktičan odgovor na ta pitanja. Kroz jedinstven narativni pristup i ilustrirane priče koje prate doživljaje životinja u jednom posebnom šumskom vrtiću, odgojitelji će osvijestiti vlastite stavove, razumjeti roditeljske perspektive i dobiti praktične smjernice za uspješniju suradnju. Ova edukacija oblikovana je kao slikovnica u kojoj svaka priča odgovara jednoj uobičajenoj situaciji u vrtićkoj praksi, te ima jasnu poruku, popraćenu teorijskim spoznajama i praktičnim savjetima za svakodnevnu primjenu u radu s roditeljima djece rane i predškolske dobi.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
90 min
25 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, stručni suradnici iz vrtića
Sadržaj je orijentiran na vrtiće, no uključiti se mogu i učitelji razredne nastave, kao i drugi edukatori koji surađuju s roditeljima
LX je model učenja koji se temelji na neposrednom i osobnom iskustvu polaznika te uključuje emocionalnu uključenost (osjećaje tijekom učenja), kognitivnu uključenost (razumijevanje sadržaja) i ponašajnu uključenost (aktivno sudjelovanje). Emocionalna uključenost javlja se kada se polaznici tijekom edukacije osjećaju povezano s drugim sudionicima, predavačima i samim kontekstom edukacije. Kognitivna uključenost prisutna je kad polaznici osjećaju zadovoljstvo vlastitim napretkom i samopouzdanje zbog razumijevanja novih znanja.
Edukacija „Priče iz šumskog vrtića“ oblikovana je upravo kako bi polaznicima pružila cjelovit i bogat learning experience. Koristeći narativni pristup, edukacija osigurava emocionalnu i kognitivnu uključenost polaznika. Priče i likovi iz vrtićke svakodnevice povezuju polaznike s teorijskim znanjima i praktičnim komunikacijskim strategijama koje odmah mogu primijeniti u svojoj profesionalnoj praksi.
Priče imaju jedinstvenu sposobnost da nas dotaknu na emocionalnoj, kognitivnoj i iskustvenoj razini. Slušajući priču, ljudi spontano poistovjećuju vlastite doživljaje s iskustvima likova, povezuju ih sa situacijama iz svoje svakodnevice te dolaze do važnih osobnih uvida. Upravo zbog toga priče često djeluju snažnije od direktnog poučavanja ili savjetovanja.
Primjer ove moći priče nalazimo u djelima Jorgea Bucaya, poput knjige „Ispričat ću ti priču“, u kojoj se složeni životni izazovi raspliću upravo kroz jednostavne priče. One ne daju gotove odgovore, nego su poziv slušatelju na promišljanje. Tako se kroz priču pokreće misaono procesuiranje koje donosi duboke, samostalne i trajne spoznaje.
Snaga priče upravo je u tome što ostavlja prostor slušatelju da sam dođe do značenja i zaključaka, čime učenje postaje osobno, relevantno i dugotrajno.
U mnogim svakodnevnim odnosima, sukobi ne nastaju kao rezultat otvorene razmjene mišljenja, već iz nedostatka eksplicitne komunikacije. Komunikacijske teorije ističu kako je percepcija poruke jednako važna kao i sama poruka – a kad poruke izostanu, prostor se ispunjava pretpostavkama. Paul Watzlawick, poznat po teoriji pragmatike ljudske komunikacije, tvrdi: „Ne možemo ne komunicirati.“ Čak i šutnja ili izbjegavanje komunikacije nosi poruku. U takvim situacijama dolazi do asimetrije u očekivanjima: svaka strana gradi vlastito tumačenje tuđe šutnje, koje često nije utemeljeno na stvarnoj namjeri, već na osobnoj interpretaciji. Nerazjašnjena očekivanja i prešutne pretpostavke time postaju plodno tlo za nesporazume i napetosti. Umjesto preventivnog dijaloga, dolazi do reaktivnih odgovora – često tek kada je odnos već narušen. Učinkovita komunikacija zahtijeva jasnoću, povratnu informaciju i spremnost da se ono što nam je „očito“ – ipak kaže naglas. Jer ono što ostane neizrečeno, ne nestaje – već oblikuje međuljudsku dinamiku ispod površine.
Vedrana Domaćinović Pičuljan završila je pedagogiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zaposlena je kao stručni suradnik pedagog u Dječjem vrtiću Pahuljica, Rab. Napredovala je u zvanje savjetnika 2023. godine. Od 2010. aktivno vodi Rastimo zajedno programe za roditelje te je kao dio autorskog tima 2019. sudjelovala u kreiranju radionica za Klub očeva Rastimo zajedno. Tijekom svog radnog staža sudjelovala je u praćenju više od dvadeset pripravnika. Tijekom svog radnog staža na različite je načine ostvarivala suradnju s roditeljima (savjetodavni rad, roditeljski sastanci, radionice, predavanja, članci, letci...). Kao suradnik Centra za podršku roditeljstvu Rastimo zajedno piše newslettere za roditelje te održava predavanja na istu temu.
.png)
.png){kind=small}