Način na koji je prostor oblikovan snažno utječe na međuljudske odnose i ukupnu kvalitetu boravka djeteta u vrtiću. Zato je važno stvarati okruženje u kojem će se dijete osjećati sigurno, ugodno i opušteno – prostor koji ga potiče na igru, istraživanje i izražavanje.
Prostor je naš pomoćnik, treći odgojitelj koji će "samostalno" usmjeravati djecu, motivirati igru, pružati izazove i odgovarati na različite potrebe djece.
Dobro promišljen prostor nije samo fizički okvir, već aktivan sudionik u odgojno-obrazovnom procesu – prilagodljiv, inspirativan i osjetljiv na dječje ritmove. Takvo okruženje postavlja temelje za dublje učenje, kvalitetne odnose i cjeloviti razvoj djeteta.
Dio edukacije čine i primjeri prostorno-materijalnog okruženja u vrtiću kroz tri virtualne vođene ture koje prikazuju konkretna rješenja iz prakse.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
180 min (120 min edukacija) + 60 min primjeri prostora)
Hrvatski
31 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, stručni suradnici iz vrtića, roditelji, ravnatelji, studenti ranog i predškolskog odgoja , drugi edukatori koji rade s djecom rane i predškolske dobi
Dizajneri interijera i arhitekti koji surađuju s vrtićima ili se žele specijalizirati za prostore za djecu te žele razumjeti pedagošku perspektivu prostora; Stručnjaci iz područja inkluzije, terapije i senzorne integracije
Prilikom oblikovanja prostora važno je djeci omogućiti aktivnu i autonomnu ulogu u osmišljavanju, planiranju i realizaciji različitih aktivnosti i oblika igre. Fleksibilnost u razmišljanju i djelovanju pritom se ističe kao jedan od ključnih elemenata – ona omogućuje bolje odgovaranje na dječje potrebe, pretvaranje maštovitih ideja u stvarnost te oblikovanje prostora koji istinski poštuje dijete.
Intencija edukacije je potaknuti sudionike na promišljanje i procjenu prostora kroz dječje oči, s ciljem smanjivanja jaza između onoga što odrasli smatraju primjerenim i onoga što djeci doista treba i koristi.
Edukacija se također bavi načinom na koji pristupamo preprekama i promjenama, te naglašava važnost otvorenosti i fleksibilnosti u razmišljanju. Prepreke ne moraju biti zapreka, već mogu postati autentičan poticaj za razvoj, ako ih sagledamo bez predrasuda i s voljom za prilagodbu.
“Djeca imaju tri učitelja: odrasle, drugu djecu i svoje fizičko okruženje.”
– Loris Malaguzzi
Ideja prostora kao trećeg odgojitelja temelji se na spoznaji da fizičko okruženje u kojem djeca svakodnevno borave snažno utječe na njihove odnose, osjećaj sigurnosti, način igre i učenja, te ukupni razvoj. Ako je prostor pažljivo i promišljeno oblikovan, on ne djeluje samo kao kulisa, već kao aktivni sudionik u odgojno-obrazovnom procesu – usmjerava, potiče, pruža izazove i prilike za istraživanje.
Mnogi suvremeni pedagozi ističu kako prostorno-materijalno okruženje mora biti fleksibilno, prirodno, estetski promišljeno i otvoreno za sukreiranje s djecom. Takav prostor:
(1) jača osjećaj pripadnosti – kroz elemente domaćeg ugođaja, osobne simbole i mogućnosti izražavanja identiteta,
(2) potiče suradnju – ali i nudi mogućnost samoće i povlačenja kada je to djetetu potrebno,
(3) odgovara razvojnim potrebama – jer se mijenja u skladu s interesima i fazama razvoja djece,
(4) aktivira dječju znatiželju i angažman – nudi “pozivnice” za igru kroz otvorene materijale, jasne centre aktivnosti i dostupnost resursa,
(5) osigurava sigurnost i zdravlje – fizičku, emocionalnu i socijalnu.
Velik broj djece provodi više sati dnevno u vrtiću nego što odrasli provode na svom radnom mjestu. Vrtić za dijete nije samo mjesto boravka – to je prostor u kojem ono živi, stvara odnose, uči, igra se, razvija se i izgrađuje osjećaj pripadnosti. Upravo zato, način na koji je taj prostor oblikovan ima dubok i trajan utjecaj na djetetovo svakodnevno iskustvo, dobrobit i razvoj.
Petra Badurina diplomirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potom završila doktorski studij Rani i predškolski odgoj i obvezno obrazovanje na Učiteljskom fakultetu istog sveučilišta. Radila je kao asistentica na Odsjeku za predškolski odgoj Učiteljskog fakulteta, a trenutno je zaposlena kao pedagoginja u Dječjem vrtiću Tratinčica. Autorica je više stručnih radova iz područja predškolske pedagogije, a njezino posebno područje interesa je dječja igra.
Matija Stipić, odgojitelj je predškolske djece te je voditeljica programa podrške roditeljstvu Rastimo zajedno. Na University Institute Sophia završila je „Pedagogiju Zajedništva“, članica je istoimene udruge te jedna od osnivačica udruge“ ZaJedno“. Jedna je od autorica slikovnice „Velika Gorica očima djeteta“, suorganizatorica izložbe u POUVG „Velik Gorica očima djeteta“ 2023., jedna od voditeljica projekta i izložbe „Umjetnost čini moj grad ljepšim“ 2024. Izlagala je na „Danima dječjih vrtića grada Zagreba“.
Marina Mlinarić Duić, odgajatelj je predškolske djece u dječjem vrtiću ''Milana Sachsa''. Završila je Ethno seminare Gorana Kneževića „Dječje folklorno stvaralaštvo“ te se kontinuirano usavršava na raznim edukacijama, predavanjima i radionicama. Sudjelovala je na regionalnoj i državnoj smotri projekata. Suradnica je u priručniku „Kreativni odgojitelji“.
Jelena Kulišić, odgojitelj savjetnik, magistra je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dugogodišnja je voditeljica programa podrške roditeljstvu Rastimo zajedno. Koordinatorica je regionalne i državne smotre projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske. Posebno područje interesa joj je glazba, te je autorica i voditeljica integriranog posebnog glazbenog programa koji provodi u DV Konavle gdje je trenutno i zaposlena.
Marija Mihatović, odgojiteljica je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tijekom radnog vijeka nastoji se profesionalno razvijati na svim poljima, a osobito na onom koje se veže uz glazbu i mogućnosti koje ona pruža u odgojno obrazovnom radu u području senzorne integracije. Unutar i izvan radnog vremena mentorira, organizira, vodi, održava i izlaže.
Jelena Alpeza magistra je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 2013. pokrenula je program medijske edukacije u dječjem vrtiću. Autorica je dva priručnika za poticanje medijske pismenosti djece rane i predškolske dobi pod pokroviteljstvom UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije. Bila je voditeljica medijskih radionica za djecu i odrasle. S kolegicom Majom dobitnica je nagrade Medijski Sokrat za najboljeg učitelja medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj u kategoriji predškolski odgoj za 2023. godinu.
Maja Radošević odgojiteljica je djece rane i predškolske dobi. U zvanje odgojitelja mentora promovirana je dva puta. Aktivno se uključuje u edukacije Hrvatskog fotosaveza i višegodišnja je polaznica Škole medijske kulture u Varaždinu. Bila je predavač na online akademiji Mliječni zub 2022./23., sudjeluje na nekoliko Erasmus+ K2 projekata, a s partnerima kreira portal „Fotografija kao alat za poticanje medijske pismenosti od najranije dobi“. S kolegicom Jelenom dobitnica je nagrade Medijski Sokrat.
.png)
.png){kind=small}