Refleksivna praksa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju jest sustavno pretvaranje iskustva u učenje. Riječ je o promišljanju vlastitih postupaka i odluka kako bismo iz njih izvukli nova značenja i poboljšali praksu. Refleksija obuhvaća uzimanje “sirovog” iskustva i njegovo promišljanje s ciljem razumijevanja što se dogodilo i zašto (Boud, 2001).
Takav pristup pomaže stručnjacima produbiti razumijevanje situacija u skupini, potreba djeteta i vlastite profesionalne uloge. Omogućuje postupni razvoj osobnih teorija, pedagoške filozofije i usklađenih postupaka u radu. I individualne i timske refleksije funkcioniraju kao vrijedan izvor podataka o razvoju pedagoških pristupa, kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa i profesionalnom rastu.
Refleksivne prakse ne jačaju samo profesionalne kompetencije, nego i razumijevanje djece s kojom radimo te prilagodbu metoda i pristupa njihovim potrebama. Posljedično, doprinose stvaranju kvalitetnijeg, sigurnijeg i poticajnijeg okruženja za djecu - i stabilnijeg, smislenijeg profesionalnog okvira za one koji u njemu rade.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
120 min
Hrvatski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru
KoHo pretplate
18 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima, asistenti u skupini
Sadržaj je orijentiran na vrtiće, no uključiti se mogu i učitelji razredne nastave, učitelji iz pb te drugi edukatori zainteresirani za temu
Na edukaciji predstavljamo teorijske temelje refleksivne prakse, razlikujemo refleksiju i samorefleksiju te prikazujemo metode koje olakšavaju njihovu primjenu, uz osvrt na prednosti i ograničenja prema relevantnim istraživanjima. Posebnu pozornost posvećujemo ulozi pedagoga u poticanju i održavanju refleksivne kulture rada te potičemo sudionike na promišljanje o važnosti i mogućnostima unaprjeđenja vlastite prakse.
Sudionici će proširiti znanja i dobiti konkretne alate za integraciju refleksivne prakse u svakodnevni rad. Osvještavanjem važnosti kontinuiranog vrednovanja osnažit će profesionalni razvoj i lakše prepoznavati prilike za daljnje unapređenje kvalitete odgojno-obrazovne prakse.
Zajednice učenja stvaraju okvir za suradničko učenje temeljeno na refleksiji i samorefleksiji. Kao oblik kontinuiranog stručnog usavršavanja, one potiču razmjenu iskustava, zajedničko promišljanje i dogovorene promjene u praksi, što dugoročno podiže kvalitetu rada predškolske ustanove.
U izlaganju prikazujemo primjer iz istarskog vrtića: kako su odgojitelji kroz Zajednice učenja i sustavnu refleksiju razvijali i obogaćivali rad s djecom na otvorenom, koje su alate i metode pritom koristili te koje su se profesionalne i osobne dobrobiti pojavile tijekom procesa. Fokus je na prenosivim postupcima koje timovi mogu odmah prilagoditi vlastitom kontekstu.
U predškolskom kontekstu najčešće razlikujemo tri komplementarna pristupa: Refleksija-u-akciji – odvija se u trenutku dok radimo. Odgojitelj promatra što se događa i odmah prilagođava postupke (tempo, upute, materijale) kako bi odgovorio na potrebe djece i situacije. Refleksija-na-akciju – slijedi nakon događaja. Analiziramo što se zbilo, zašto je određeni pristup pridonio učenju ili odnosima (ili im naštetio) te odlučujemo što zadržati, a što promijeniti u idućem pokušaju. Refleksija-za-akciju – usmjerena je na buduće djelovanje. Planiramo različite pristupe, unapređujemo inkluzivne prakse i strategije komunikacije te postavljamo mjerljive ciljeve i kriterije uspjeha. Tri razine funkcioniraju kao kružni proces: trenutna prilagodba → promišljanje nakon događaja → plan za sljedeći korak. Sustavno provođenje tog ciklusa podiže kvalitetu interakcija, učenja i dokumentiranja prakse.
Od prosinca 2020. godine radi u dječjem vrtiću „Vrška vila“ kao stručni suradnik pedagog. U radu svakodnevno promiče vrijednosti predškolske ustanove u kojoj djeluje. Osim planiranja i organizacije odgojno - obrazovnog rada, svakodnevno surađuje s roditeljima i širom društvenom zajednicom. Kao koordinator projektnih aktivnosti i voditelj programa stručnog usavršavanja promiče uvođenje suvremenih metoda i oblika rada. Kontinuirano se usavršava, sudjelujući na edukacijama u organizaciji vanjskih ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja. S obzirom na kompleksnost i dinamiku odgojno - obrazovnog sustava, smatra kako je cjeloživotno obrazovanje ključno za daljnji razvoj i doprinos u praksi.
Otkako je zaposlena u dječjem vrtiću Gardelin, Pakoštane pomaže unaprjeđenju kvalitete odgojno-obrazovnog rada u ustanovi te pruža podršku odgojiteljicama Vrtića. Isto tako, promiče važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja unutar i izvan ustanove. Od samih početaka sudjelovala je u brojnim edukacijama. U suradnji s kolegicama, provodi CAP program u odgojnim skupinama te je voditeljica više projekata na razini ustanove.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
