Rizična igra podrazumijeva situacije u kojima postoji mogućnost fizičke ozljede, ali i snažan potencijal za učenje. Strah odraslih često je najveća prepreka: zbog njega djecu rjeđe ohrabrujemo na izazove i rjeđe planiramo rizičnu igru kao dio promišljenog, razvojnog okruženja.
Ova edukacija donosi jasan, stručan okvir: što je rizična igra, kada i kako je odgovorno podržati te koje koristi donosi djetetu - od motoričkog i prostorno-orijentacijskog razvoja do socijalnih vještina, psihološke stabilnosti i ublažavanja straha u kasnijem životu. Primjeri iz šumske pedagogije (u prirodnom i urbanom okruženju) pokazuju kako djeca u sigurnim, pripremljenim uvjetima uče preuzimati rizik, donositi odluke i doživljavati pozitivne emocije -sreću i uzbuđenje -dok odrastaju.
U sklopu edukacije prikazujemo primjeri iz prakse: šumski i urbani šumski vrtić!
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
120 min (1. dio) + 90 min (2. dio)
Hrvatski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru - KoHo pretplate 2025./2026.
28 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, stručni suradnici, učitelji, roditelji, asistenti u skupinama i nastavi, studenti pedagoških smjerova, dadilje,drugi edukatori zainteresirani za temu
Šumska pedagogija polazi od ideje da je priroda aktivni suodgojitelj: prostor, vrijeme i godišnji ciklusi potiču dječju znatiželju, samostalnost i odgovornost. U šumskom vrtiću dan se odvija na otvorenom - u ritmu mjesta, pa djeca spontano istražuju, pregovaraju, rješavaju probleme i razvijaju izdržljivost, koordinaciju, pažnju i samoregulaciju. Materijali su „slobodni” (kamen, grančice, lišće, voda, blato), bez unaprijed zadane funkcije; dijete im daje smisao kroz igru i konstrukciju.
Pedagoški fokus je na procesu, ne na gotovom proizvodu. Odgojitelji promatraju i dokumentiraju učenje (fotografija, bilješke, „šumski dnevnici”), postavljaju otvorena pitanja i vode procjenu koristi i rizika umjesto zabrana „za svaki slučaj”. Time se rizična igra pretvara u odgovorno podržanu: jasno su dogovorene granice (šumski bonton), pravila kretanja i briga o prostoru te se njeguje kultura sigurnosti, suradnje i poštovanja.
Obrt Šumska djeca predstavit će načela šumske pedagogije kroz konkretne primjere: kako se planira dan na otvorenom, kako se oblikuje mikrookruženje (zona za mir, istraživački kutak, mjesto za gradnju), kako djeca sama kreiraju igru prirodnim materijalima, uče prirodne zakonitosti i stječu autonomiju nad vlastitim učenjem. Dotaknut ćemo i teme sezonalnosti, uključivosti (potrebe različite djece), suradnje s roditeljima te održivosti i brige za okoliš kao vrijednosnog okvira od najranije dobi.
Rizična igra djeci donosi niz razvojnih dobitaka: uče procjenjivati rizik i sigurnost, donositi promišljene odluke i preuzimati odgovornost; istodobno jačaju samoregulaciju i hrabrost, bolje upravljaju strahom, pažnjom i impulsima. Napreduju motorički - u snazi, ravnoteži, koordinaciji i prostornoj orijentaciji - te u izvršnim funkcijama poput planiranja, fleksibilnosti i rješavanja problema u stvarnim uvjetima. Takva iskustva grade samopouzdanje i autonomiju (“moja odluka ima posljedice”), potiču socijalne vještine kroz pregovaranje i dogovor oko pravila, razvijaju kreativnost i upornost pri radu s otvorenim materijalima te donose emocionalnu dobrobit: uzbuđenje, radost i osjećaj postignuća smanjuju zabrinutost.
Za odgojno okruženje rizična igra znači realniju sigurnost, jer pristup “korist–rizik” smanjuje nezgode bolje od zabrana “za svaki slučaj”. Povećava se pedagoška vrijednost svakodnevice - više je prilika za opažanje, dokumentiranje učenja i razgovor o strategijama, te se gradi kultura povjerenja s jasnim pravilima, dogovorenim granicama i dosljednom podrškom odraslih.
Šumske šetnje vođene tehnikama usredotočene pažnje (tzv. terapija šumom) bilježe učinke na smirenje živčanog sustava i otpornost: ljudi se lakše opuštaju, snižava se doživljaj stresa, a pojedina istraživanja bilježe i kratkoročna poboljšanja pokazatelja imunološke aktivnosti. Sličnu poruku šalju i “zeleni vrtići”: u finskim je projektima, nakon uvođenja elemenata šumskog tla i svakodnevnog boravka među biljem, zabilježena promjena mikrobioma kože i crijeva te povoljniji imunološki biljezi u krvi. Dugoročnije, pedijatri i edukatori sve češće spominju i manju učestalost astme i alergija u okruženjima s više svakodnevnog boravka u prirodi. Da bi korist bila stvarna, važno je provoditi aktivnosti promišljeno: procijeniti teren i vremenske uvjete, postaviti jasna pravila, postupno izlagati djecu izazovima i brinuti o higijeni ruku nakon igre u zemlji. Tako terapija šumom i “zeleniji” dnevni boravak postaju sigurna, održiva rutina koja podiže dobrobit - i djece i odraslih.
Psihologinja i certificirana dadilja. Predsjednica je udruge Srcolik, koja promiče šumsku pedagogiju u Hrvatskoj; od 2020. vodi program „Šumski vrtić za šumsku djecu“ kroz svakodnevne radionice u prirodi. Od 2019. vlasnica je obrta za čuvanje djece Šumska djeca, koji djeluje prema načelima šumske pedagogije i uzoru na šumske vrtiće u Europi i svijetu.
Bojana Mikarić već 13 godina vodi predškolsku ustanovu „Vrabac“ iz Kragujevca te se sustavno bavi istraživanjima i razvojem predškolskog odgoja i obrazovanja. Autorica i koautorica je više stručnih radova, izlagačica na stručnim skupovima i seminarima, a koautorica je i Erasmus+ projekta „Vrtić pod krošnjama“, razvijenog i realiziranog u partnerstvu s vrtićem „Beltinci“ iz Slovenije. Projekt se bavio usporednom analizom rada s djecom iz gradskih i seoskih sredina u okvirima šumske pedagogije te je rezultirao nizom aktivnosti: otvaranjem tri šumske igraonice, izradom šumskog bontona, šumskih dnevnika i drugih materijala za praksu.
Puni naziv projekta:
Vrtić pod krošnjama – razvoj i implementacija kurikuluma šumske pedagogije u vrtićima
Erasmus+ Programme | Key Action 2: Small-scale Partnerships | Agreement number: KA210-SCH-70C6A7D3
Ana Pasqualicchio je bacc. praesc. educ., odgojiteljica mentorica, Montessori odgojiteljica i GLOBE učiteljica, zaposlena u Dječjim vrtićima Dubrovnik. U svojoj odgojnoj skupini primjenjuje Montessori metodu. Educirana je za provođenje GLOBE programa, pomagača u CAP programu i primjenu NTC sustava učenja. U svakodnevnom radu kombinira suvremene pedagoške pristupe s praktičnim iskustvom iz rada s djecom. Kao predavačica KoHo edukacija, održava webinare: ''Mislim, dakle jesam razvoj misaonih sposobnosti i vještina učenja'' i ''Rizična igra i šumska pedagogija''. Aktivno sudjeluje u stručnim usavršavanjima.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
.png)
.png){kind=small}