STEMati od malih nogu donosi pedagoški pogled na to kako djeca uče, a to je kroz iskustvo, istraživanje i igru. STEM pristup u ranom i predškolskom razdoblju te ranom školskom periodu potiče prirodnu dječju znatiželju, razvija sposobnost postavljanja pitanja i traženja odgovora, te gradi temelj za logičko i kreativno razmišljanje.
Ponuđeno STEM okruženje podržava djecu u istraživanju, rješavanju problema i donošenju zaključaka, razvija njihovu upornost te potiče osjećaj zadovoljstva i ponosa postignućem. Okolina pritom postaje poticajna “učionica”, prostor u kojem se ideje rađaju, iskušavaju, mijenjaju i rastu zajedno s djecom. Edukacija poziva odgojno-obrazovne stručnjake, roditelje i sve koji žele razumjeti kako se istraživački duh njeguje od najranijih godina.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
60 min
Hrvatski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru - KoHo pretplate 2025./2026.
24€
Eukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, stručni suradnici iz vrtića, učitelji razredne nastave i produženog boravka, asistenti u nastavi, studenti pedagoških studija
Roditelji i drugi edukatori koji rade s djecom rane, predškolske i mlađe školske dobi
U dječjem učenju pogreška nije znak neuspjeha, nego poziv na revidiranje pristupa, na promišljanje novog rješenja, na novi pokušaj u izvođenju zaključka. Ona je trenutak između pokušaja i razumijevanja, prostor u kojem dijete uči više o sebi, zadatku i svijetu oko sebe. Kada odrasli reagiraju na pogrešku mirno, s podrškom i interesom, dijete uči da pogriješiti znači pokušati drugačije, a ne odustati.
Djeca koja doživljavaju sigurno, poticajno okruženje češće preuzimaju rizik, postavljaju pitanja i nastavljaju tražiti rješenja. Takva djeca razvijaju mentalitet rasta, odnosno uvjerenje da se sposobnosti razvijaju trudom, iskustvom i vježbom. Suprotno tome, kada se pogreške kažnjavaju ili ismijavaju, djeca brzo usvajaju poruku da je sigurnije ne pokušati. Pedagoški pristupi koji podržavaju učenje iz pogrešaka temelje se na refleksiji i dijalogu. Odgojitelj ili učitelj ne nudi odmah točan odgovor, već potiče dijete da promisli: “Što si pokušao? Što misliš, zašto nije uspjelo? Što bi mogao promijeniti?” Na taj način dijete preuzima aktivnu ulogu u učenju, razvija upornost i osjećaj samoučinkovitosti.
Američka psihologinja Alison Gopnik, autorica knjige The Scientist in the Crib, pokazuje da su djeca od najranije dobi prirođeni istraživači. Ona promatraju, iskušavaju i provjeravaju svoje pretpostavke o svijetu. Ispuštanje žlice sa stolice nije nestašluk, nego eksperiment kojim dijete ispituje uzrok i posljedicu. Roditelji i odgojitelji u tom procesu imaju važnu ulogu suistraživača: kroz razgovor, zajedničku igru i poticajnu reakciju oblikuju djetetov stav prema učenju i istraživanju. Njihova radoznalost, oduševljenje i smireno vođenje stvaraju ozračje u kojem dijete uči da su pogreške prilika, a ne prepreka.
Kako ističe Gopnik, upravo radoznalost, igra i interakcija čine osnovu ranog učenja. Okruženje bogato iskustvima, riječima i pokretom postaje laboratorij ranog djetinjstva, mjesto gdje dijete ne uči “za školu”, nego uči živeći, istražujući svijet s prirodnom znanstvenom znatiželjom.
Izumitelji su ljudi koji promatraju svijet s neugaslom znatiželjom i vjerom da se svaka pojava može razumjeti, a svaki problem riješiti. Ono što ih povezuje nije samo genijalnost, već način razmišljanja - sklonost promatranju, istraživanju i povezivanju naizgled nepovezanog. Leonardo da Vinci stoljećima prije modernih tehnologija istraživao je let ptica, anatomiju i tok vode. Njegove bilježnice bile su laboratorij misli u kojem su se umjetnost, znanost i inženjerstvo stapali u jedno. Nikola Tesla je, pak, zamišljao svijet u kojem se energija prenosi bežično i stvarao izume koje tadašnje društvo nije moglo ni pojmiti. Marie Curie je radila na granici mogućeg, otkrivajući nove elemente i dokazujući da upornost i sustavnost mogu promijeniti svijet znanosti. Svim izumiteljima zajedničko je razmišljanje u pitanjima, a ne u odgovorima. Umjesto “što treba napraviti”, pitaju se “što bi se dogodilo kad bismo pokušali drugačije?”. Ta spremnost na rizik i pogrešku oblikuje ne samo inovacije, nego i mentalitet rasta – vjerovanje da znanje i sposobnosti nastaju trudom i upornošću.
Maja Jerčić je osnivačica i voditeljica KoHo pedagogije; po struci je magistra pedagogije, autorica stručnih knjiga o učenju učenja, autorica slikovnica i proizvoda STEM MEMORY: IZUMI.Maja je veliki pedagoški kreativac koji se ne zadovoljava standardnim pristupom profesionalnome usavršavanju, već stalno osmišljava nove idejne koncepte i razvija drugačije metodičko-provedbene pristupe za online i offline učenje i poučavanje. Idejni je tvorac svih koncepata KoHo pedagogije: Razvojna raketa, Pauk - u mreži dobre prakse, Poslovna pedagoška početnica, Digitalna jabuka.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
.png)
.png){kind=small}