U vremenu u kojem djeca sve više vremena provode u zatvorenim prostorima i uz ekrane, boravak u prirodi ponovno dolazi u središte odgojno-obrazovne prakse. Ova edukacija namijenjena je odgojno-obrazovnim stručnjacima i roditeljima koji žele promišljeno i stručno uključiti aktivnosti u prirodi u svoj svakodnevni rad ili obiteljski odgoj. Povezanost razvoja mozga, kretanja i bogatog senzoričkog okruženja pokazuje da je šuma iznimno poticajan prostor za razvoj sinapsi, cjelovit razvoj djeteta te očuvanje mentalnog zdravlja. Cilj edukacije je osnažiti sudionike da šumu i parkove prepoznaju kao autentične prostore kvalitetnog odgojno-obrazovnog rada.
Prirodni materijali promatraju se kao vrijedan didaktički resurs. Neoblikovani materijal koji nudi šuma: grančice, kamenje ili glina - postaje alat za razvoj matematičke logike, fine motorike i apstraktnog mišljenja; dok se sezonalnost promatra kao kurikulum čiji tempo i sadržaje diktira priroda. od oslikavanja "Proljeća kroz dječje oči" na velikim platnima do rada s toplim voskom i glinom u hladnijim mjesecima. Sezonalnost nas uči prilagodljivosti i dubokom razumijevanju ciklusa života.
Edukacija podsjeća i na koncept pedagogije sporosti i održivosti. Kroz vođenje šumskog dnevnika, promatranje i boravak u prirodi djeci se daje vrijeme za iskustvo, razvoj empatije prema okolišu i usvajanje održivih životnih navika.
.png)
Zoom + snimka za sve sudionike: uključite se na Zoom termin 31.3.2026. u 18 h i/ili pogledajte snimku edukacije na KoHo platformi
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
90 min
Srpski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru
KoHo pretplate
15 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, stručni suradnici iz vrtića, roditelji, učitelji razredne nastave i pb
Drugi edukatori koji rade s djecom rane, predškolske i mlađe školske dobi
Glavni dio edukacije posvećen je praktičnoj primjeni šumske pedagogije kroz model koji povezuje narativne metode, kretanje i senzorno istraživanje; odnosno praktičnim primjerima koji demonstriraju kako prirodno okruženje postaje ravnopravan pedagoški partner.
Edukacija prikazuje kako se šumski teren transformira u prostor za razvoj bez klasičnih pomagala. Kroz prikaze interaktivnih šetnji i dramskih formi, demonstrira se način na koji priča i kretanje potiču simboličku igru i duboko doživljajno učenje.
Poseban naglasak stavljen je na rad s neoblikovanim materijalima i tradicionalnim tehnikama rukotvorstva. Praktični primjeri obuhvaćaju rad s taktilnim medijima poput gline i prirodnih pigmenata, čime se potiče fina motorika i autentično umjetničko izražavanje usklađeno sa sezonskim ritmovima prirode.
Edukacija prikazuje korištenje refleksivnih alata poput šumskog dnevnika, koji potiče djecu da kroz crtež, simbol ili riječ zabilježe vlastiti doživljaj okruženja, čime se sustavno razvijaju vještine opažanja i samorefleksije.
Prirodno okruženje je najkompleksniji ''živi sustav'' koji simultano aktivira sve aspekte dječjeg bića. Dok se u zatvorenim prostorima podražaji često doziraju umjetno, priroda nudi savršen balans izazova i smirenja, djelujući kao katalizator autentičnog razvoja.
Fizički razvoj u šumi ne poznaje ravne linije ni predvidljive podloge. Kretanje po neravnom tlu, svladavanje prirodnih prepreka, penjanje i balansiranje na deblima aktiviraju duboke mišiće i finu koordinaciju koju je nemoguće replicirati u dvorani. Uz tjelesnu snagu, izloženost svježem zraku i prirodnoj svjetlosti izravno osnažuje imunološki sustav, postavljajući temelje dugoročnog zdravlja.
Učenje u prirodi oslanja se na visoku razinu koncentracije koja ne umara. Nasuprot digitalnim ekranima, šuma nudi tzv. soft fascination (blagu fascinaciju) koja obnavlja kognitivne resurse. Bez gotovih igračaka, dječji um prisiljen je na apstraktno razmišljanje - običan štap postaje alat, simbol ili mjerni instrument, čime se direktno potiču kreativno rješavanje problema i neuroplastičnost mozga.
Priroda je prostor u kojem se stres prirodno dekomprimira. Sloboda kretanja smanjuje anksioznost, dok autentični izazovi, poput procjene visine grane ili stabilnosti kamena, grade unutarnju otpornost. Djeca koja uče procjenjivati rizik u kontroliranom, ali nepredvidivom okruženju, razvijaju realnu sliku o vlastitim sposobnostima i grade stabilno samopouzdanje.
Šumske aktivnosti prirodno usmjeravaju djecu na suradnju. Dijeljenje prostora, zajedničko građenje skloništa ili istraživanje mikrosvijeta ispod kore drveta zahtijeva stalnu komunikaciju i pregovaranje. Kroz tu socijalnu dinamiku, paralelno se rađa i duboka, intuitivna povezanost s ekosustavom. Razvijajući empatiju prema prirodi u najranijoj dobi, djeca ne uče o ekologiji iz knjiga, već je žive kao neodvojivi dio svog identiteta.
U svijetu stalnih digitalnih podražaja, dječji mozak pati od kroničnog umora usmjerene pažnje. Šumska pedagogija nudi rješenje kroz koncept ''blage fascinacije'' (Soft Fascination) - stanja u kojem pažnju privlače umirujući prizori poput njištanja krošnji ili plovidbe oblaka. Za razliku od ekrana koji agresivno okupiraju um, ovi prirodni podražaji ne zahtijevaju napor, čime se otvara prostor za kognitivnu obnovu na tri razine: (1) oporavak fokusa: Isključivanjem sustava namjerne pažnje sprječavaju se kognitivni umor i razdražljivost; (2) emocionalna ravnoteža: boravak u stanju blage fascinacije neutralizira stres i jača dječju otpornost; (3) buđenje kreativnosti: oslobođeni mentalni resursi omogućuju spontano rješavanje problema i rađanje novih ideja.
.avif)
Jovana Brkić pedagoginja je iz Srbije koja svoj profesionalni put posvećuje povezivanju pedagogije, prirode i slobodne igre. Osnovne i diplomske studije pedagogije završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a već tijekom studija prepoznala je da svoj poziv želi razvijati izvan okvira formalnog sustava odgoja i obrazovanja, u prostoru koji omogućuje veću slobodu, autentičnost i kreativnost.
Vođena snažnom povezanošću s djecom i djetinjstvom, svoj rad temelji na ideji usporavanja djetinjstva i stvaranja okruženja u kojem djeca mogu rasti i razvijati se u skladu s vlastitim ritmom. U središtu njezina pristupa nalaze se iskustveno učenje, igra i boravak u prirodi, uz naglasak na vraćanje djece temeljnim životnim vrijednostima i neposrednom doživljaju svijeta. Iz te je vizije nastao šumsko-pedagoški centar u planinskom selu Mala Remeta, u kojem Jovana svakodnevno radi s djecom spajajući pedagogiju, prirodu i pokret kroz slobodnu igru i iskustvene aktivnosti na otvorenom.
S ciljem kontinuiranog profesionalnog razvoja dodatno se educirala i izvan Srbije. Završila je online program Mindfulness in Nature for Kids u Londonu, a trenutačno je u procesu certifikacije za program ''Ljubav je u pokretu“ pod vodstvom Gordane Galetić u Rijeci. Njezin rad danas predstavlja integraciju pedagogije, prirode, pokreta i dubokog poštovanja prema djetinjstvu kao jedinstvenom i nezamjenjivom razdoblju života.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
.png)
.png){kind=small}