„No čim je gutljaj čaja pomiješan s mrvicama madlene dotaknuo moje nepce, zadrhtao sam, obuzet iznimnim osjećajem...”
— Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom
Taj poznati prizor iz Proustovog monumentalnog romana postao je metafora za fenomen duboko osjetilne uspomene – tzv. madeleine trenutak. Ne događa se ničim izvanrednim: običan čaj i mali kolačić - madlena, izazivaju lavinu sjećanja iz djetinjstva, bez ikakvog svjesnog pokušaja. Proust ne opisuje događaj, već doživljaj – bogat slojevima mirisa, okusa, tišine i sjećanja.
U tom trenutku osjetila postaju vrata unutarnjeg svijeta. I upravo taj princip – da priča ne mora biti (samo) ispričana, već osjetilno doživljena – čini temelj višeosjetilnog pričanja priča u odgojno-obrazovnoj praksi.
Ova edukacija poziva odgojitelje i stručne suradnike da istraže kako priča može mirišati na šumu, šuškati poput lišća, imati toplinu svjetla, teksturu kore drveta ili ritam dječjih koraka. Kroz teorijske okvire i praktične primjere, sudionici će imati priliku vidjeti kako se kreira višeosjetilno okruženje koje tijekom pričanja priča stimulira nastanak subjektivnih dojmova, emocionalnih sjećanja i osjetilnih doživljaja – upravo onih koji priču pretvaraju u osobno iskustvo, a ne puki narativ.
Višeosjetilna priča ne ostaje na papiru – ona se pretače u pokret, predmet, zvuk, pogled. I baš kao što je madlena zauvijek promijenila način na koji razmišljamo o sjećanju, tako i osjetilno bogate priče mogu promijeniti način na koji dijete gradi odnos sa sobom, drugima i svijetom.
Sudionici edukacije dobivaju bogat PAKET MATERIJALA za praktičnu primjenu u radu s djecom – uključujući ilustriranu digitalnu slikovnicu za osjetilnu nadogradnju, memory, zvučni bingo s QR kodovima te kartice s brain breaks aktivnostima koje potiču pokret, pažnju i emocionalnu regulaciju.
.png)
Zoom + snimka za sve sudionike: uključite se na Zoom termin 28.8.2025. u 18:00 h i/ili pogledajte snimku edukacije na KoHo platformi
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
150 min
Hrvatski
25 €
Edukacija, paket materijala za praktičnu primjenu u radu s djecom, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji u dječjim vrtićima, stručni suradnici u dječjim vrtićima (pedagozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi...), stručnjaci edukacijsko – rehabilitacijskog profila, knjižničari
Sadržaj je orijentiran na vrtiće, no uključiti se mogu i roditelji, učitelji razredne nastave, učitelji iz pb, asistenti u nastavi.
Zamislite dijete koje sjedi u krugu, sluša priču o šumi — i u ruci drži komadić mahovine, dok u zraku lebdi miris lavande, a u pozadini se tiho čuje šuštanje lišća. To nije samo priča. To je doživljaj.
Upravo to omogućuje višeosjetilno pričanje priča — pristup koji integrira različite osjetilne kanale (vid, sluh, dodir, miris, pokret) kako bi se djeca ne samo uključila, već i povezala s onim što se priča. Razlika između tradicionalnog pripovijedanja i višeosjetilnog nije samo u formi, već u dubini angažmana i razini osobne uključenosti djeteta.
Dok klasično pričanje priča oslanja se prvenstveno na verbalni sadržaj i ilustraciju, višeosjetilni pristup koristi konkretne predmete, teksture, mirise, zvukove i pokret kako bi djeci omogućio da iskuse ono o čemu slušaju. Time se aktiviraju različita područja mozga, a djeca ne prate samo sadržaj – nego i grade emocionalne veze, razvijaju jezik, pamćenje i maštu.
Višeosjetilno pripovijedanje posebno je korisno za djecu mlađe dobi i djecu s razvojnim teškoćama jer nudi različite puteve učenja i izražavanja. Umjesto da se prilagođavaju sadržaju, sadržaj se prilagođava njihovim osjetilnim snagama. Priča tada nije nešto što se pamti – nego nešto što se nosi sa sobom, poput sjećanja na poznati miris iz djetinjstva.
Zašto roda stoji na jednoj nozi i ne umori se? Može li školjka doista „čuti“ more? Kako papagaj pamti riječi koje nikada nije razumio? I zašto kornjača nikada ne žuri, ali uvijek stigne gdje treba?
U posebnom dijelu edukacije, profesorica biologije vodi nas kroz čudesni svijet životinja — otkrivajući znanstvene činjenice na način koji potiče dječju znatiželju, ali i našu. Kroz niz zanimljivosti, anegdota i malih bioloških otkrića, otvaramo vrata životinjskom carstvu koje djeci može biti izvor beskrajne inspiracije u pripovijedanju.
Ovaj sadržaj posebno je vrijedan jer se dio primjera iz edukacije odnosi na projekt s temom životinja – bilo da se radi o višeosjetilnom pripovijedanju, osjetilnim kutijama, slikovnicama ili igrama poput zvučnog memoryja. U tom kontekstu, ZoologIQ služi kao znanstveno-inspirativna podloga koja obogaćuje sve pripovjedne i istraživačke aktivnosti u vrtiću.
Marcel Proust, francuski književnik s početka 20. stoljeća, poznat je po svom monumentalnom romanu U traganju za izgubljenim vremenom – djelu u kojem običan gutljaj čaja i okus madlene postaju vrata u cijeli svijet sjećanja, osjećaja i doživljaja. Proust ne pripovijeda radnjom, već doživljajem. Njegovo pisanje ne bilježi što se dogodilo, već kako je to bilo doživljeno — kroz miris, svjetlost, teksturu, ton, atmosferu. U tom smislu, Proust se može promatrati kao svojevrsni pedagog osjetila. Kada u odgojno-obrazovnom kontekstu govorimo o višeosjetilnom pripovijedanju, zapravo radimo ono što je Proust radio književno: stvaramo prostor u kojem priča nije niz rečenica, već emocionalna i tjelesna rezonanca. Dijete ne "čuje" priču, ono je živi — kroz miris lavande, šuštanje lišća, hrapavost kore drveta, ritam pokreta. Učimo djecu da je doživljaj vrijedan po sebi. Da se sjećanja ne pamte samo razumom, već i kožom, nosom, trbuhom. Baš kao što je Proust učinio s madlenom, i mi možemo stvarati priče koje ostaju — ne u bilježnici, nego u biću.
Diplomirani biolog i master profesor biologije. Navedenu titulu stekla je na Biološkom fakultetu u Beogradu s temom „Usvajanje bioloških pojmova u osnovnoškolskoj nastavi biologije”. Doktorand je na Biološkom fakultetu u Beogradu, gdje priprema doktorsku disertaciju na Katedri za biologiju razvića životinja. Kao koautor je sudjelovala na međunarodnom natječaju „Peace and Cooperation School Award”, na kojemu je zajedno sa svojim timom osvojila nagradu za univerzalni doprinos obrazovanju – „Extraordinary Award Malala 2015 for universal education”. Tijekom svoje karijere pripremala je kvalitetne edukativne programe i organizirala više od 2500 edukativnih programa, seminara i radionica za nastavnike usmjerenih na razvoj digitalnih i didaktičko-metodičkih kompetencija. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova u domeni pedagoških, bioloških i STEM znanosti.
Ana Pasqualicchio je bacc. praesc. educ., odgojiteljica mentorica, Montessori odgojiteljica i GLOBE učiteljica, zaposlena u Dječjim vrtićima Dubrovnik. U svojoj odgojnoj skupini primjenjuje Montessori metodu. Educirana je za provođenje GLOBE programa, pomagača u CAP programu i primjenu NTC sustava učenja. U svakodnevnom radu kombinira suvremene pedagoške pristupe s praktičnim iskustvom iz rada s djecom. Kao predavačica KoHo edukacija, održava webinare: ''Mislim, dakle jesam razvoj misaonih sposobnosti i vještina učenja'' i ''Rizična igra i šumska pedagogija''. Aktivno sudjeluje u stručnim usavršavanjima.
Tihana je rođena u i odrasla u Varaždinu, a trenutno gradi dom i obitelj u malom mjestu u okolici Krapine. 2017. završava Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet i stječe zvanje edukacijski rehabilitator. Za vrijeme studija radi kao pomoćnik dječaku s poremećajem iz spektra autizma u dječjem vrtiću. Po završetku studija radi u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice kao učitelj – edukacijski rehabilitator te kasnije i kao terapeut u ranoj intervenciji gdje održava niz predavanja povezanih s temom poremećaja iz spketra autizma i ranog razvoja. Trenutno je na izletu izvan svoje struke, iako se svakodnevno podsjeća koliko voli neposredan rad s djecom, roditeljima, obiteljima, a i dobru šalicu kave s kolegama.
.png)
.png){kind=small}