Ova edukacija usmjerena je na dublje razumijevanje same kompetencije učenja i na promišljanje o nastavi koja tu kompetenciju sustavno razvija. Cilj je pružiti sudionicima ne samo teorijski okvir, već i praktične alate i strategije koji omogućuju autonomno planiranje, oblikovanje i izvođenje nastave s naglaskom na aktivno i smisleno učenje učenika. Kroz edukaciju, temeljenu na knjizi Učiti se može naučiti predavačice Maje Jerčić, sudionici dobivaju priliku promišljati i oblikovati nastavne pristupe koji potiču misaonu aktivnost, kreativnost i samoregulaciju učenika.
Posebna vrijednost edukacije leži u demonstriranim metodama učenja koje nastavnici mogu odmah primijeniti u svojoj praksi. Na taj se način ne pruža samo teorijski okvir, nego i konkretan, primjenjiv know-how za razvoj kompetencija učenja kao ključnog temelja suvremenog obrazovanja.
.png)
Zoom + snimka za sve sudionike: uključite se na Zoom termine 14. i 15. listopada 2025. u 18:30 h i/ili pogledajte snimku edukacije na KoHo platformi
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
210 min (1. dio: 120 min + 2. dio: 90 min)
Hrvatski
31 €
Kotizacija obuhvaća: edukaciju (oba dijela), materijale i potvrdu o sudjelovanju.
Učitelji, profesori predmetne nastave, stručni suradnici u školama, asistenti u nastavi, studenti
Pružatelji individualne ili grupne poduke i drugi edukatori koji rade s djecom školske dobi
Osnovni alati učenja su misaone, jezične i metakognitivne sposobnosti. Učimo tek kada aktivno mislimo. Pasivno kognitivno zahvaćanje površine sadržaja u obliku pamćenja, rezultira kratkotrajnim i krhkim znanjem, a sam proces takvog reproduktivnog učenja može biti iscrpljujuć. Cilj je da osoba koja uči bude misaono intenzivno angažirana, koristeći više razine misaonih sposobnosti. Na taj način znanje postaje kvalitetno, a proces učenja smislen. Kako potaknuti takvu misaonu aktivnost učenika? Ključ je u nastavi oblikovanoj s kompetencijom učenja na umu te u metodama koje aktiviraju misaone sposobnosti poput kategoriziranja, kauzalnog mišljenja, uspoređivanja i zaključivanja
Kompetencija učenja obuhvaća mnogo više od pukog pamćenja činjenica. Ona predstavlja složeni sustav koji povezuje znanje, sposobnosti, stavove i voljno-djelatni aspekt u jedinstvenu cjelinu.
(1) Znanje se u ovom kontekstu odnosi na razumijevanje što je kvalitetno znanje, na svijest o tome kako učenje funkcionira i koje strategije i metode koristimo da bismo ga izgradili. Povezivanje novih informacija s onima koje već posjedujemo čini proces učenja dubljim i održivim.
(2) Sposobnosti za učenje uključuju razvijanje misaonih vještina poput analiziranja, zaključivanja, povezivanja i klasificiranja. One obuhvaćaju i vještinu organiziranja učenja, planiranja te sposobnost refleksije o vlastitim postignućima, što omogućuje stalni napredak i prilagodbu.
(3) Stavovi, vrijednosti i motivacija ključni su za održavanje kontinuiteta. Pozitivan stav prema učenju, uvjerenje da se trud uvijek isplati te osjećaj osobne odgovornosti za vlastiti razvoj donose kvalitetnije i ispunjenije iskustvo učenja.
(4) Voljno-djelatni aspekt odnosi se na upornost, samodisciplinu i naviku misaonog rada koji osiguravaju da učenje postane dio svakodnevice. Volja za učenjem i hrabrost da se kroči u nepoznato grade ne samo znanje, već i unutarnju snagu.
U svakodnevnom radu s učenicima često se susrećemo s teškoćama koje na prvi pogled izgledaju različito, ali imaju slične uzroke. One se mogu svesti na nekoliko međusobno povezanih kategorija koje oblikuju iskustvo učenika i često učenje pretvaraju u zahtjevan, neuspješan ili besmislen proces. Jedan od najčešćih problema je nedostatak vještina za kvalitetno učenje – učenici tehnički „uče“, ali bez razumijevanja i stvarne koristi, teško razlikuju bitno od nebitnog, brzo zaboravljaju i osjećaju frustraciju. S time je povezan i problem jezičnih vještina: siromašan vokabular, teškoće u izražavanju i nerazumijevanje pročitanog teksta otežavaju im rad u svim predmetima. Često nailazimo i na nezainteresiranost, gdje učenici ne vide smisao u onome što uče, nemaju ciljeve ni unutarnju motivaciju. Tu je i nesamostalnost u učenju – roditelji ili odrasli preuzimaju odgovornost za školske obaveze, pa dijete ne razvija osjećaj vlasništva nad vlastitim učenjem. Posebno su izražene teškoće kada učenici imaju nisko samopouzdanje i negativnu sliku o sebi: vjeruju da nisu dovoljno pametni, boje se pogriješiti i lako odustaju. Na kraju, čest je i nedostatak radnih navika – učenje bez rutine i discipline, kampanjsko ponavljanje i odustajanje pri prvim preprekama. Sve ove poteškoće usporavaju napredak, ali i stvaraju osjećaj da učenje nije prostor rasta i razvoja, nego teret. Prepoznavanje problema prvi je korak prema pronalaženju učinkovitih strategija i podrške.
.png)
Maja Jerčić je osnivačica i voditeljica KoHo pedagogije; po struci je magistra pedagogije, autorica stručnih knjiga o učenju učenja, autorica slikovnica i proizvoda STEM MEMORY: IZUMI.Maja je veliki pedagoški kreativac koji se ne zadovoljava standardnim pristupom profesionalnome usavršavanju, već stalno osmišljava nove idejne koncepte i razvija drugačije metodičko-provedbene pristupe za online i offline učenje i poučavanje. Idejni je tvorac svih koncepata KoHo pedagogije: Razvojna raketa, Pauk - u mreži dobre prakse, Poslovna pedagoška početnica, Digitalna jabuka.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
.png)
.png){kind=small}