Edukacija Neurodizajn u praksi: lako prostor postaje priča koja potiče senzoriku predstavlja interdisciplinarni diskurs koji spaja spoznaje neuroznanosti, pedagogije i suvremenog dizajna interijera te prakse storytellinga. Polazeći od premise da fizičko okruženje nije samo pasivni okvir u kojem se odvija odgojno-obrazovni proces, već dinamičan ''treći odgojitelj'', edukacija se fokusira na to kako specifični prostorni parametri - poput spektralnog sastava svjetlosti, taktilnog prioriteta materijala, kromatskih shema i ergonomije kretanja - izravno moduliraju vestibularni, proprioceptivni i taktilni sustav, potičući pritom emocionalnu regulaciju i kognitivni fokus.
Kroz primjere i praktične smjernice istražujemo:
.png)
Zoom + snimka za sve sudionike: uključite se na Zoom termin 26.5.2026. u 18 h i/ili pogledajte snimku edukacije na KoHo platformi

Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.

90 minuta

Hrvatski

Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru
KoHo pretplate
25 €

Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju

odgojitelji, stručni suradnici, psiholozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi, arhitekti, dizajneri interijera, ravnatelji vrtića, roditelji, studenti pedagogije, studenti arhitekture, projektanti prostora za djecu, učitelji razredne nastave, dadilje, vlasnici igraonica


Kroz stratešku primjenu fleksibilnih i modularnih elemenata, prostor se transformira u tematski narativ (more, šuma, svemir), čime se postiže sinergija između imaginacije i senzornog učenja.
Dijete cijelim tijelom uranja u priču potaknuto trima ključnim elementima transformacije:

Cilj edukacije je uspostaviti most između područja arhitekture i dizajna interijera i područja dječjeg razvoja i prostora kao trećeg odgojitelja. Za arhitekte i dizajnere, taj most znači odmak od prostora kao vizualnog identiteta prema prostoru kao razvojnom alatu. Razumijevanje dječjeg razvoja omogućuje im da svjesno upravljaju ''nevidljivim'' silama interijera – poput načina na koji akustika utječe na razinu kortizola ili kako taktilni podražaji poda mogu umiriti ili stimulirati živčani sustav. Dizajn tako postaje precizno modeliranje okruženja koje uvažava dječje mjerilo, ergonomiju pokreta i senzorni prag.
Odgojno-obrazovnim stručnjacima edukacija pruža prijedloge za stvaranje dinamičnih zona kojekroz neurodizajn i storytelling podržavaju senzornu integraciju, samoregulaciju i autonomiju djeteta.

Gledanje u fraktalne uzorke (samo-ponavljajući oblici koji se nalaze u prirodi, poput godova drveta ili pahuljica) može smanjiti razinu stresa kod ljudi za čak 60%. Zato se u neurodizajnu teži materijalima s prirodnim teksturama umjesto sterilnim, glatkim površinama.





Dora Ernoić je dizajnerica proizvoda specijalizirana za razvoj sustava i proizvoda temeljenih na ljudskom ponašanju. Svoj rad temelji na spajanju sustavnog razmišljanja, UX/UI dizajna i dubokog razumijevanja načina na koji ljudi percipiraju svijet, komuniciraju s okolinom i donose odluke.
S pozadinom u industrijskom dizajnu i arhitekturi (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), u svaki projekt unosi širu perspektivu - dizajnira digitalne i fizičke proizvode koji su čvrsto utemeljeni u stvarnim korisničkim potrebama i obrascima ponašanja.
Njezin poseban profesionalni interes leži u području neurodizajna, senzornike i psihologije. Istražuje kako ove discipline oblikuju cjelokupno ljudsko iskustvo - od početnih koncepata proizvoda do skalabilnih sučelja, usluga i prostornih okruženja. Kroz svoj rad i edukacije, ona premošćuje jaz između tehnologije, dizajna i neuroznanosti, stvarajući rješenja koja su intuitivna, humana i razvojno poticajna.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.

