Prehrambene navike grade se svakodnevno kroz iskustva, odnose i okruženje u kojem dijete odrasta. Rano djetinjstvo najosjetljivije je razdoblje za njihovo oblikovanje, a u tom procesu ključnu ulogu imaju i odgojno-obrazovni stručnjaci i roditelji.
Ova edukacija povezuje suvremene spoznaje o pravilnoj prehrani djece predškolske dobi s konkretnim, primjenjivim aktivnostima za rad s djecom. Kroz kombinaciju teorije, igara, praktičnih aktivnosti i storytelling pristupa, sudionici dobivaju jasne smjernice kako djeci približiti zdrav odnos prema hrani.
Fokus edukacije je na razumijevanju principa zdrave prehrane i njihovom približavanju dječjem svijetu. Sudionici pritom dobivaju i gotove materijale s opisima aktivnosti te primjerima priča koje mogu odmah primijeniti u radu s djecom (stručnjaci) ili u odgoju djece (roditelji).
Sudionici dobivaju materijale s opisima aktivnosti i primjerima priča.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
140 min
Hrvatski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru
KoHo pretplate
25€
Eukacija, materijali i potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, roditelji male djece, stručni suradnici u vrtićima
Učitelji razredne nastave i pb, studenti pedagoških smjerova
Djetinjstvo se u posljednjim desetljećima snažno promijenilo. Djeca provode više vremena u zatvorenom prostoru, imaju manje spontanog kretanja i svakodnevno su okružena velikom dostupnošću brze i visoko procesirane hrane. Istovremeno, tempo života je ubrzan, obroci su često vremenski ograničeni, a prehrambene odluke sve češće donose odrasli u žurbi.
Rano djetinjstvo predstavlja razdoblje u kojem se oblikuju temeljne preferencije okusa, stavovi prema hrani i obrasci prehrambenog ponašanja. Navike koje se razviju u tom razdoblju često ostaju prisutne i u odrasloj dobi, zbog čega upravo vrtić i obitelj imaju ključnu ulogu u stvaranju zdravog odnosa prema hrani.
Zato je važno djeci prehranu približiti na način koji je njima razumljiv, blizak i motivirajući; a to je kroz igru, iskustvo, razgovor i priče. Upravo takav pristup omogućuje razvoj pozitivnih prehrambenih navika koje mogu trajati cijeli život.
Kada djetetu kažemo što bi trebalo jesti, često nailazimo na otpor. No kada dijete posluša priču, situacija je potpuno drugačija od naredbe ili ozbiljnog upozorenja. Kroz priču dijete ulazi u svijet doživljaja, emocija i identifikacije s likovima. Poistovjećujući se s junacima, djeca proživljavaju situacije, osjećaje i odluke bez pritiska i bez osjećaja da ih netko uvjerava ili kontrolira. Na taj način lakše prihvaćaju nove ideje, uključujući i one povezane sa zdravom prehranom.
U ovom dijelu edukacije sudionici će razumjeti zašto storytelling predstavlja učinkovit pristup u oblikovanju prehrambenih navika te što se događa kada se dijete emocionalno poveže s pričom. Predavačica na edukaciji i pripovijeda primjere priča u storytelling tehnici.
U Hrvatskoj svako treće dijete u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, čime se zemlja svrstava u sam vrh Europe. Dok je europski prosjek svako četvrto dijete, u Hrvatskoj se s ovim izazovom suočava čak 36,1 % djece. Velik broj djece svakodnevno konzumira namirnice s visokim udjelom šećera i soli. Primjerice, bijeli kruh jede čak 74 % djece svaki dan, a petina djece svakodnevno poseže za čipsom i grickalicama. Istodobno, više od 30 % djece unosi više kalorija od preporučenog dnevnog unosa. Izvor: UNICEF – Ured za Hrvatsku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, publikacija ''Uhranjenost i prehrana djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj – pregled istraživanja, praksi i preporuka'' 2024.
Tamara Sorić doktorica je znanosti nutricionizma. Zaposlena je kao voditeljica Službe prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Sva svoja stečena znanja i iskustvo koristi i u individualnom radu kroz vlastito nutricionističko savjetovalište NutriPromjena. Također, kao neovisna stručnjakinja uključena je u obavljanje poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma za područje zatvorskog sustava. Autorica je deset znanstvenih radova iz područja nutricionizma. Predstavljajući rezultate svojih istraživanja, aktivno sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, a često održava i predavanja te edukacije za širu javnost s ciljem promicanja važnosti pravilne prehrane u prevenciji i tretmanu bolesti te očuvanju dobrog zdravlja.
Natalija Poznanović je odgojitelj djece rane i predškolske dobi u Dječjem vrtiću Malešnica s više od 20 godina radnog iskustva u neposrednom radu s djecom. Tijekom svog profesionalnog djelovanja kontinuirano se bavi unapređenjem odgojno-obrazovne prakse u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
Maja Trupčević je majka, supruga, odgojiteljica, trenerica Mentalne aritmetike i majstorica pripovjedačica. Obožava pripovijedati i nastupa na raznim manifestacijama gdje se potiče kultura javnog govorenja. Organizira smotre pripovijedanja za djecu, smišlja priče i igrokaze u kojima su djeca aktivni sudionici. Pomaže odgojiteljima, pronaći put kako da priče ukomponiraju u svoj rad, održavajući predavanja i radionice. Jedna je od osnivačica Umjetničkog programa u DV Ciciban Velika Gorica koji se uspješno provodi već treću godinu za redom, a jedna od grana umjetnosti na kojem se program bazira je pripovijedanje. Pripovijeda i kamišibai tehnikom te se trudi edukacijama otvoriti put toj tehnici u osnovnim školama kao jednu od metoda učenja. Vjeruje u cjeloživotni rast i razvoj te njegovanje i otkrivanje novih talenata kako kod djece i kod odraslih. Najdraži lik iz narodnih bajki joj je Ivan Pepelko koji je vječni tragač za odgovorima baš kao i ona.
Ana Domitrović 2019. upisuje preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Studij završava obranom rada Odgojitelj kao komunikator i stječe zvanje odgojitelja predškolske djece. Edukaciju nastavlja upisom na diplomski studij ranog i predškolskog odgoja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje diplomira s temom Usporedni prikaz i analiza kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u europskim zemljama – Hrvatska, Danska, Finska, Švedska, Slovenija. Inicijalno obrazovanje odgojitelja nastavlja istraživati te u suradnji s Učiteljskim fakultetom sudjeluje na konferenciji Studentice i gosti – o obrazovnoj politici ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Ana je zaposlena u DV Malešnica. U svom radu ističe važnost suradnje i komunikacije s roditeljima, kao aktivnim i ravnopravnim partnerima u odgojno-obrazovnom procesu, stvarajući optimalne uvjete za djetetov razvoj. Smatra da je, zbog dinamike i složenosti odgojno-obrazovnog sustava, cjeloživotno obrazovanje ključni faktor daljnjeg doprinosa i razvoja prakse.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
