Komunikacija je svakodnevni alat odgojno-obrazovnog rada, ali i jedan od najčešćih izvora nesporazuma, napetosti i iscrpljenosti. Razgovori s roditeljima, suradnja unutar tima i komunikacija s djecom često se odvijaju u situacijama pojačanih emocija, različitih očekivanja i ograničenog vremena. U takvim okolnostima nije uvijek jednostavno reći ono što želimo i biti shvaćeni na način na koji smo namjeravali.
Ova edukacija usmjerena je na razvoj komunikacijskih vještina koje podržavaju odnos, smanjuju konflikt i povećavaju profesionalnu sigurnost u svakodnevnim situacijama. Polazeći od stvarnih primjera iz prakse, sudionici će imati priliku produbiti razumijevanje komunikacijskog procesa, osvijestiti vlastite obrasce te učiti kako jasnije, smirenije i asertivnije komunicirati s djecom, roditeljima i kolegama.
Kroz kombinaciju teorijskog okvira, analize konkretnih komunikacijskih scenarija i praktičnih vježbi, edukacija nudi primjenjive alate koji pomažu u prevladavanju komunikacijskih barijera i jačanju suradničkih odnosa u odgojno-obrazovnom okruženju.
.png)
Pristup snimci na KoHo platformi, dostupno odmah!
Snimka nema vremenskog ograničenja, dostupna je dok je ne pogledate.
120 min
Srpski
Edukacija je dostupna pojedinačno ili u okviru
KoHo pretplate
27 €
Edukacija, materijali, potvrda o sudjelovanju
Odgojitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji, asistenti u skupinama i nastavi
Svi stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja koji žele razvijati i jačati svoje komunikacijske kompetencije u profesionalnom kontekstu.
Suradnja s roditeljima temelji se na povjerenju, jasnoći i otvorenoj razmjeni informacija. Iako dijele zajednički cilj - dobrobit djeteta - roditelji i odgojno-obrazovni stručnjaci često polaze iz različitih iskustava i očekivanja. Zbog toga komunikacija može postati zahtjevna, osobito u situacijama kada je potrebno prenijeti osjetljive informacije ili odgovoriti na neslaganja. Profesionalna komunikacija s roditeljima uključuje jasno izražavanje stručnih procjena, postavljanje granica uz očuvanje odnosa te uvažavanje roditeljske perspektive bez gubitka profesionalne odgovornosti.
Jednako važna je i komunikacija unutar odgojno-obrazovnog tima. Svakodnevna suradnja zahtijeva jasno izražavanje očekivanja, otvoreni dijalog i spremnost na zajedničko promišljanje prakse. Nesporazumi u timu često proizlaze iz pretpostavki, neizrečenih očekivanja ili različitih profesionalnih stilova. Kvalitetna timska komunikacija temelji se na aktivnom slušanju, konstruktivnom izražavanju neslaganja i uvažavanju različitih stručnih perspektiva, što doprinosi razvoju suradničke kulture u ustanovi.
Komunikacija s roditeljima i komunikacija u timu međusobno su povezane te zajedno oblikuju profesionalnu sigurnost i identitet odgojno-obrazovnog stručnjaka. Razvijene komunikacijske vještine smanjuju mogućnost konflikata, jačaju suradnju i omogućuju jasnije razumijevanje vlastite uloge u profesionalnom kontekstu.
Istraživanja u području pedagogije i psihologije potvrđuju da je asertivnost snažno povezana s kvalitetom odgojno-obrazovnog rada, profesionalnom sigurnošću i odnosima u obrazovnoj zajednici. Odgojno-obrazovni stručnjaci koji komuniciraju asertivno jasnije postavljaju očekivanja, lakše održavaju profesionalne granice te stvaraju poticajnu i emocionalno sigurnu klimu za učenje irazvoj. Takav način komunikacije doprinosi smanjenju konflikata, jačanju međusobnog povjerenja i razvoju pozitivnih odnosa s učenicima, roditeljima i kolegama.
Asertivnost nije osobina s kojom se netko rađa, već vještina koja se razvija kroz iskustvo, refleksiju i ciljano učenje. Ona se očituje u sposobnosti slušanja, jasnoći poruka, korištenju „ja-poruka“, svjesnom upravljanju emocijama i spremnosti na dijalog. U profesionalnom smislu, asertivna komunikacija podupire etičnost, refleksivnu praksu i suradničku kulturu unutar ustanove.
U suvremenom odgojno-obrazovnom okruženju, obilježenom složenim odnosima, povećanim zahtjevima i emocionalnim opterećenjima, asertivnost se pokazuje kao ključan resurs profesionalne održivosti. Razvijanjem asertivne komunikacije jača se ne samo kvaliteta rada, nego i osobna stabilnost, otpornost na stres te dugoročna profesionalna dobrobit odgojno-obrazovnih stručnjaka.
Sofisti su u 5. stoljeću prije Krista unijeli revoluciju u antički svijet prepoznavši da je komunikacija daleko više od obične razmjene informacija, ona je vještina koja oblikuje ljudsku stvarnost i društveni utjecaj. Kao prvi profesionalni učitelji retorike, podučavali su da uspjeh u javnom životu izravno proizlazi iz sposobnosti baratanja riječima, stavljajući naglasak na uvjerljivost kojom govornik pridobiva publiku na svoju stranu. Njihovo učenje o kairosu, odnosno osjećaju za pravi trenutak, i danas ostaje temelj uspješnog izražavanja jer nas podsjeća da učinkovitost poruke ovisi o tome što se govori, kome i u kakvim okolnostima. Kroz koncept dissoi logoi, sofisti su ukazali na to da se o svakoj temi može raspravljati iz više perspektiva, čime su istaknuli važnost konstrukcije argumenta i preciznog izbora riječi. Iako su kroz povijest bili kritizirani, upravo su oni postavili standarde za vještine koje danas smatramo ključnima: od logičkog strukturiranja dokaza do važnosti glasa i gestikulacije. Time su komunikaciju trajno definirali kao alat moći i praktične mudrosti, bez kojeg je nemoguće ostvariti značajan trag u društvu.
Valentina Grbić, diplomirana psihologinja, rođena je 1968. godine u Kragujevcu. Zaposlena je u Osnovnoj školi Dragiša Mihailović u Kragujevcu, gdje djeluje kao odgojno-obrazovna stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom. U sustavu obrazovanja radi više od 33 godine, a više od 20 godina aktivno provodi i realizira stručne obuke u različitim područjima. Autorica je i voditeljica akreditiranih programa stručnog usavršavanja za zaposlene u obrazovanju, s fokusom na efektivno poučavanje, razvoj kritičkog mišljenja i rješavanje problema, razvoj funkcionalne pismenosti te prevenciju nasilja. Uz obrazovni kontekst, autorica je i voditeljica brojnih obuka iz područja poslovnih i profesionalnih vještina, među kojima su: timski rad, upravljanje stresom u poslovnom okruženju, poslovna komunikacija i javni nastup, poslovni bonton, traženje posla i ponašanje u radnom okruženju, menadžerske vještine, donošenje odluka te procesi od ideje do realizacije. Akreditirana je trenerica Nacionalne agencije za javnu upravu za područje Lični razvoj i veštine, a autorica je i stručnog priručnika „Timski rad“.
Edukacije koje predavačica provodi realiziraju se u suradnji s Obrazovnim centrom Kon-Tiki iz Kragujevca, dugogodišnjim partnerom u području obrazovanja i stručnog usavršavanja.
Ovdje možete preuzeti dostupne materijale vezane uz ovu temu.
